Slikarske tehnike
Slikarstvo je likovna umjetnost kojoj je temelj izražavanje kroz crtu i boju na
plohama. Slikarstvo je dvodimenzionalno, a načini na koje
se izražava su kroz crtu, boju, svijetlo, sjenu i različite perspektive.
U slikarske tehnike ubrajamo pastel, akvarel, gvaš, temperu, ulje, kolaž, fresku,
mozaik, vitraj, tapiseriju i batik. Slikarske tehnike dijele se na krute i tekuće. Glavna kruta tehnika je pastel, a u
tekuće ubrajamo akvarel, gvaš, temperu i fresku.
Najčešće slikarske tehnike u dječjem stvaralaštvu
PASTEL
Pastel je prijelazna tehnika između crtačkih i slikarskih tehnika. Sličan je ugljenu i
kredi, ali pastelom se dobiva i boja (Jakubin, 1999.).
Pastelne boje izrađuju se od paste dobivene od boje u prahu, talke i vezivnog
sredstva te se proizvode u tri do četiri tvrdoće. Mekaniji pastel koristi se za slikanje, a
tvrđi za konture ili čisti linearni izraz. Pastel se zbog svoje mekoće može razmazivati po
površini sa prstima, vatom ili slično. Pastelnim bojama dobivaju se nježni tonovi te fini
prijelazi između tonova i nijansi (Jakubin, 1999.).
TEMPERA
ULJE
Uljenu boju dobivamo miješanjem pigmenta boje s uljem (lanenim, makovim ili
orahovim) i određenim sušilom. Zbog masnoće, uljene boje daju dojam vlažnosti i sjaja i
kad su suhe. "Karakter oslikane površine mijenja se s obzirom na različito priređenu
(prepariranu) slikarsku podlogu, njezinu strukturu, teksturu i podrijetlo." (Jakubin, 1999:
173).
"Uljene se boje mogu na slikarsku podlogu nanositi u tankom i debelom sloju."
(Jakubin, 1999: 173). Prozirnost se postiže razrjeđivanjem boje sa slikarskim uljem, a
ako se nanosi u debelim slojevima postiže se hrapavi ili reljefni karakter površine.
Uljena se tehnika ubraja u najkorišteniju slikarsku tehniku zbog svojih svojstava te se
smatra ujedinjenjem svojstava većine slikarskih tehnika (Jakubin, 1999.).
KOLAŽ
Kolaž je tehnika u kojoj se razni materijali režu ili trgaju pa lijepe na plohu. U slikarstvu se ova tehnika javlja u doba kubizma. Prvi umjetnici koji su počeli stvarati kolaže bili su Pablo Picasso i Georges Braque negdje oko 1912. godine i time uveli novi umjetnički izraz. Uz njih, najpoznatiji kolažisti su Max Ernst, Juan Gris, Marcel Duchamp, Salvador Dali, Man Ray i dr. (Jakubin, 1999.). Kao materijal za kolaž koriste se raznobojni papiri, tekstil, fotografije, izresci iz časopisa i novina i sl. koji omogućuju bogat izbor boja, oblika i motiva. U radu s kolažom, prvo se istrgaju ili izrežu oblici i zatim slažu na plohu pa zalijepe (Jakubin, 1999.).
AKVAREL slikarska je tehnika koja upotrebljava vodene boje, tj. boje koje su vezane ljepilom koje se razgrađuje u vodi. Tehnikom akvarela slika se prozirno da se vidi podloga. Često se prije slikanja crta olovkom ono što se želi naslikati, pa se onda to vidi ispod prozirne (prozračne) boje.
Prilikom slikanja akvarelom podloga ima izuzetno važnu ulogu jer se vidi ispod prozirnog (lazurnog) tankog sloja boje, stoga se pri radu često koristi poseban akvarelni papir sa zrnatom teksturom.
GVAŠ "Gvaš je tehnika slikanja vodenim bojama s kojima se miješa pokrivna gusta bijela boja (bijela tempera). Pigmenti boje povezani su smolastim ljepilom (gumiarabikom) otopljenim u vodi koja ih veže za podlogu na kojoj se slika." (Jakubin, 1999: 170.) Gvaš je gust i neproziran pa se bijeli dijelovi slikaju bijelom bojom, a ne ostavlja se bjelina papira kao kod akvarela. Dodavanjem bijele boje bojama za akvarel postižu se fine tonske kvalitete. Za razliku od akvarela, boja kod gvaša je intenzivnija i zasićenija (Jakubin, 1999.).
Akcijsko slikanje je izravna, instinktivna i visoko dinamičana vrsta umjetnosti koja uključuje spontanu primjenu snažnih, zamašnih poteza kistom i slučajne učinke kapanja i prosipanja boje na platno. Izraz je skovao američki likovni kritičar Harold Rosenberg kako bi okarakterizirao rad skupine američkih apstraktnih ekspresionista koji su koristili metodu oko 1950. godine .
Akcijsko slikarstvo
Dan žena- "Osmomartovski marš"-performans
Ulje na platnu ( laneno ulje i tempera)
Monotipija
Monotipija je tehnika izrade likovnog djela oslikavanjem podloge te otiskivanjem samo jednog otiska .Za podlogu i pripremu otiska koristi se ploča od čvrstog materijala (ravna ploča, ili ploča koja može imati udubljenja ili ispupčenja, a može biti kamena, keramička, metalna ili plastična). Bitno je da ploča koja se koristi ne upija nanesenu boju. Na ploči umjetnik naslika sliku ili crtež koristeći se temperom sa dodatkom glicerina protiv prebrzog zasušivanja, ili čak uljanom bojom ili nekom od grafičkih boja. Kada je slika gotova, preko ploče se postavlja papir koji se pritisne na oslikanu ploču prešom, valjkom ili rukom. Pri tome može se koristiti potpuno suhi papir, pri čemu su boje izraženije sa jačim kontrastom, dok pri korištenju navlaženog papira boje postaju nježnije i blago razlivene.
Monotipija
Po uzoru na Jim Dine- Heart
Slikamo poput Van Gogha- Zvjezdana noć
Po uzoru na Igor Grabar "Winter morning"- pastela i tempera
Slikanje krep papirom i vodom
Slikamo poput Joan Miro- Triptych Bleu I,II,III
Slikamo poput Tomislav Ivanišin "Divlje cvijeće"
Slikamo poput Ad Reinhardt- Red painting
Slikamo poput Van Gogh- Suncokreti (tempera i tuš)
Slikanje konopcem i temperom
Grataž
Grataž – grattage (franc.) ili sgraffito (tal.) je slikarska tehnika koja nastaje nanošenjem sloja pastele na papir koji se prekrije tušem ili crnom temperom te se zatim struže gornji pokrov.
Postupak:
Pastelom se prekrije površina papira. Može se prekriti nanošenjem jedne boje do druge (vodoravno, okomito, koso…) ili se može naslikati zadani motiv. Za tu tehniku najčešće se koristi uljna pastela (jače pritisnuti kako bi se vosak s pastela što bolje i u debljem sloju primio za površinu).
Sloj pastele prekrije se tušem ili crnom temperom te se zatim gornji pokrov struže olovkom ili oštricom (čačkalica, drveni štapić). Kako su pastele masne, možda tuš neće odmah prekriti sve – ukoliko je potrebno treba prijeći dva puta.